Subota, Rujan 23, 2017

H18

Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    Djurdjevac.eu koristi kolacice za pruzanje boljeg korisnickog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglasavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vasem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice djurdjevac.eu slazete se sa koristenjem kolacica. Za nastavak pregleda i koristenja web stranice kliknite na "Slazem se".

    View e-Privacy Directive Documents

Miljenko Šestak

Još pozdrava iz svijeta robota!

KOLUMNE - Miljenko Šestak

Ljetna skola robotike 04092016 017Prvo nešto iz prošlosti. Znate li da se roboti prvi puta spominju negdje već oko 7. stoljeća prije naše ere.... I to na Zapadu u grčkom mitu o Talosu brončanom mehaničkom kolosu koji je čuvao otok Kretu od mogućeg nepoželjnog upada. Mehanički je brončani kolos mogao uništavati ljude i brodove a svoje je tijelo mogao zagrijati do usijanja. Bio je gotovo nepobjediv, ali su ga ipak uspjeli savladati Argonauti kada su stigli na Kretu. Čarobnica Medeja ga je opčinila svojim izgledom te je samo nju promatrao, spotaknuo se o stijenu te je pao i više nije nikada ustao.

 

Izlet u robosvijet

KOLUMNE - Miljenko Šestak

Svijet robotike 2016 010Čuli ste već za tri zakona robotike Isaaca Asimova?! Vjerojatno ste čuli.... Ipak, podsjetimo ih se i promislimo o njima.

Godine 1942., književnik Isaac Asimov utemeljuje, u svom djelu Runaround, tri zakona robotike:

  1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.
  2. Robot mora slušati naredbe čovjeka, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom .
  3. Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom.
 

Put u svemir

KOLUMNE - Miljenko Šestak

Put u svemirJednom davno davno… 3. srpnja 1947. pokraj gradića  Roswell u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko evidentno se srušila letjelica čiji su tragovi ostavili jednu od najvećih zagonetki 20. stoljeća. Različita nagađanja o tome koje je porijeklo srušene letjelice stvorila su urbani mit o tome da su posadu činili vanzemaljci. Fino! Možda! Postoji li vanzemaljci pouzdano?! Mali zeleni ili mali sivi? Zakržljalih udova i prevelike lubanje? Humanoidi? Ostavit ćemo to za drugu temu… Ono što nam je daleko važnije jest činjenica da se čovjek, jednom, kad-tad, mora otisnuti u Svemir. Znamo li nešto pouzdano o mogućnostima postojanja vanzemaljskog života. Manje-više, sve je na širokom području mašte…. Pa kakva bi bila ljudska svemirska pustolovina?

   

Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha

KOLUMNE - Miljenko Šestak

Gdje se (ne) nalazi duša? Promišljanje o izvoru života (ili mladosti)….

Složimo li se oko toga da svatko od nas ima specifičan samosvojstven osjećaj da mu se samosvijest nalazi u glavi točno na području prednjeg čeonog režnja, iza očiju, tada se pozivamo i na činjenicu da sebe doživljavamo upravo tamo gdje nam je aktivnost mozga najučestalija i tamo gdje su neuronski sklopovi organizirani tako da je moguće formirati svijest i samosvijest. I prihvatimo li sve pretpostavke fizikalizma priča bi bila završena, svi su naši duhovni i duševni procesi nusprodukt elektrokemijskih promjena neuronskih sklopova. No, je li tome tako? Mogu li se svi procesi spoznaje i samospoznaje, osjećaja, predosjećaja i intuicijesvesti na nusprodukte neuronskih sklopova. Ukoliko je tome tako tada nam ostaju u potpunosti nerazriješeni slučajevi kao što je slučaj Omm Sety ili niz nerazjašnjenih slučajeva sjećanja o prošlim životima. Jesu li cjeline svjesnog i samosvjesnog djelovanja, ili duše u cijelosti, preseljene? Na koji način? Gdje se nalazi duša?

 

(Ne)Postoji li duša? Razmatranje o strahu od smrti….

KOLUMNE - Miljenko Šestak

Sofioterapija (sophiotherapy) - Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha 

Pretpostavimo li da sasvim izvjesno znamo da je barem jedan dio nas besmrtan ili barem trajan sve ostalo u našem životu bilo bi mnogo lakše i sve bismo tegobe mnogo jednostavnije podnosili. Osobno iskustvo o ranjivosti dijelova našeg tijela i spoznaje o bespomoćnosti te konačnosti ljudskog tijela kao i konačnosti odnosno smrtnosti, koliko znamo, svih živih bića upućuje nas na činjenicu da besmrtnosti ili vječnog života nema.

   
Copyright © 2017 Đurđevac - Rooster.City. Sva prava pridržana.
Joomla! je Free Software objavljen pod GNU/GPL Licencom..