Petak, Rujan 22, 2017

H18

Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    Djurdjevac.eu koristi kolacice za pruzanje boljeg korisnickog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglasavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vasem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice djurdjevac.eu slazete se sa koristenjem kolacica. Za nastavak pregleda i koristenja web stranice kliknite na "Slazem se".

    View e-Privacy Directive Documents

Crtice iz šumarske povijesti

KOLUMNE - Johnnie Walker

Hrvatski šumarski dom„Historia est magistra vitae“ – Ciceron i  „Tko ne uči iz svoje povijesti, prisiljen ju je ponavljati“ dvije su poznate izreke, koje me iznova motiviraju zaviriti u našu prebogatu šumarsku povijest, stručno i kulturno nasljeđe.

Danas, kada kroz reprezentativnu palaču HRVATSKOG ŠUMARSKOG DOMA svečano otvorenu 1898. godine, prolaze mnogi šumari i nešumari ili u njoj rade, možda ni ne primijete biste šumarskih velikana. To su prije svega dva nezaobilazna šumarska velikana: Fran Xaver Kesterčanek i Josip Kozarac.


 

Zbog nevjerojatne aktualnosti i danas, ovdje želimo citirati nekoliko rečenica iz Zapisnika sa 60. Glavne redovne skupštine šumarskog udruženja, koja je održana 3. i 4. rujna 1936. godine u bijeloj dvorani Novinarskog doma. Tom prigodom su otkrivena njihova spomen-poprsja na pročeljima fasade sa strane Perkovćeve ulice i Trga Ivana Mažuranića.

Predsjednik šumarskoga društva Prof. dr. sc. Josip Balen[1], dipl. ing. šum. prije svečanog otkrivanja spomen-poprsja u svog govoru kako je i ovo:

„I ovogodišnji naš zbor održavamo u vrijeme, kad je u svijetu mutno obzorje. Držim, da se nećemo varati, ako kažemo, koliko se' teško mogu odrediti išta stalnije konture budućih oblika socijalnoga i gospodarskoga života u svijetu. Mutni oblaci, koji su specijalno Europu zastrli posljednjih godina, danas se sve više skupljaju. Malo ima svijetlih tačaka, koje bi nam davale garanciju, da će biti stabilnosti — prije svega u gospodarskom životu — na kojoj bi se mogao izgradjivati odredjen sistem ekonomisanja. Sve pokazuje, da se svaki čas mijenjaju utjecaji od kojih zavisi čitav naš javni život, a prije svega socijalni i gospodarski život naroda. Pod utjecajem neminovnih izmjena socijalnih prilika mijenjaju se i čitavi sistemi rada, koji su u nekim slučajevima bili smatrani dogmom i bili utvrdjeni dugogodišnjom praksom, pa i naučnim razlozima.

Razumljivo je, da je prije svega šumarsko gospodarstvo kao dijelak opće narodne privrede, već po svojim karakteristikama podvrženo raznim utjecajima, koji nisu, a ne mogu ni biti bez jačih posljedica. Konzervativno u svojoj suštini — šumsko gospodarstvo imperativno traži mirni razvitak. Gdje toga nema, nema šumskog gospodarstva, a nema ni onih blagodati, koje šuma ima davati čovječanstvu. Pojave nestalnosti ubijaju u srži šumarsko gospodarstvo. Tako je u svijetu, tako je i kod nas.

Veliki napori, koje ulaže naša struka, koje prije svega ulažete vi, koji ste većinom u najbližem, možemo reći u dnevnom dodiru sa šumom, za njezino održavanje i unapredjivanje pokazuju, da je i kod nas nažalost na mnogo strana na dnevnom redu borba za šumu, borba za njezino održavanje. Veliki Vaši napori, koji često puta svršavaju sa posvemašnjim gubitkom fizičkih snaga očeva obitelji — pokazuju, da treba nažalost još mnogo rada, borbe i pregaranja, da se samo sačuva šuma, gdje ona postoji i gdje mora postojati.

Prostrane devastacije, oduzimanje šumskih zemljišta ne samo šumskoj nego, što je naročito teško, i svakoj drugoj kulturi, pitanja su, koja duboko zasijecaju ne samo u sadanji, nego i u budući život pojedinih naših naselja, u život čitavih naših pokrajina, pa i u život čitavog našega naroda. Ovdje nam dolazi na um misao Andtova, da ista ona sjekira, koja siječe šumu podsjeća i sam narod. Dolaze nam na um riječi Richlove: »Uništite šumu, pa ste uništili historijsko gradjansko društvo. Čovjek ne živi o samom kruhu. Ako i nebudemo uvijek trebali drva, ali ćemo šumu ipak trebati. Ako nam i ne bude od nužde onaj suvarak, da ugrijemo vanjska uda našega tijela, ipak nam je potrebna ona svježa zelen šumska, da nam zagrije dušu.“

Hrvatski šumarski dom

 

 Otkrivanje spomen-poprsja

Sudionici skupštine, na čelu sa Ministrom šuma i rudnika otišli su pred „Šumarski dom“ gdje je se Perkovčeve strane u visini prvoga kata postavljeno poprsje Kesterčaneka, a sa Mažuranićeve strane poprsje Josipa Kozarca.

Poprsje Kesterčaneka je otkrio Prof. dr. Andrija Petračić, te uz prigodne riječi o Kesterčaneku kazao i ovo:

„Da bi se mogao dolično ocijeniti Kesterčanekov rad, potrebno je, da skrenemo Vašu pažnju na prilike šumarstva u Hrvatskoj koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća (19. st.), t. j . u doba njegovog najintenzivnijeg rada. U našem šumarstvu vlada u to doba posve stran duh; našim šumama upravljaju stranci. Jedva je Kesterčanek izašao iz školskih klupa, jedva što je navršio 25 godina, prima 1881. god. kao mladi profesor na Križevačkom učilištu — tajništvo Hrvatsko-slavonskog-šumarskog društva i uredništvo njegovog glasila »Šumarskog Lista«. Kao urednik Šumarskog Lista iznio je program svoga rada u slijedećim patriotskim riječima: »Samo zajedničkom radu i maru svih hrvatskih šumara morat će ustupiti neprijatelji našega društva, koji su nas još pred koju godinicu s prezirom gledali. Samo složnim nastojanjem opravdat ćemo korist i vrijednost našega društva za domovinu i naše zvanje.“

Poprsje Josipa Kozarca otkrio je Predsjednik društva Prof. dr. Josip Balen govoreći o njegovu djelu, kako na području šumarstva, tako i književnosti.



[1]BALEN, Josip,  dr. sc., dipl. ing. šumarstva     redovni sveučilišni profesor, vrhunski šumar i intelektualac. Od 1942. - 1945. Obnašao dužnosti: Ministar šuma i rudnika, a potom Ministar narodnog gospodarstva. Morao emigrirati u Argentinu i Čile.  Umro i sahranjen u Argentini 1964.

 

Share on Facebook
comments

Nemate dozvolu za unos komentara.
Morate se prijaviti na stranice ili registrirati.
Za registraciju - u gornjem meniju, klik na "Registracija".
Nakon registracije na vrhu stranice, desno, klik na "Prijava".

Miljenko Šestak

Nova vijest

Još pozdrava iz svijeta robota!

Još pozdrava iz svijeta robota!

Prvo nešto iz prošlosti. Znate li da se roboti prvi puta spominju negdje već oko 7. stoljeća prije naše ere.... I to na Zapadu u grčkom mitu o Talosu brončanom mehaničkom kolosu koji je čuvao otok Kretu od mogućeg nepoželjnog upada. Mehanički je brončani kolos mogao uništavati ljude i brodove...

Opširnije...

Izlet u robosvijet

Izlet u robosvijet

Čuli ste već za tri zakona robotike Isaaca Asimova?! Vjerojatno ste čuli.... Ipak, podsjetimo ih se i promislimo o njima. Godine 1942., književnik Isaac Asimov utemeljuje, u svom djelu Runaround, tri zakona robotike: Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se...

Opširnije...

Put u svemir

Put u svemir

Jednom davno davno… 3. srpnja 1947. pokraj gradića  Roswell u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko evidentno se srušila letjelica čiji su tragovi ostavili jednu od najvećih zagonetki 20. stoljeća. Različita nagađanja o tome koje je porijeklo srušene letjelice stvorila su urbani mit...

Opširnije...

Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha

Gdje se (ne) nalazi duša? Promišljanje o izvoru života (ili mladosti)…. Složimo li se oko toga da svatko od nas ima specifičan samosvojstven osjećaj da mu se samosvijest nalazi u glavi točno na području prednjeg čeonog režnja, iza očiju, tada se pozivamo i na činjenicu da sebe doživljavamo...

Opširnije...

(Ne)Postoji li duša? Razmatranje o strahu od smrti….

Sofioterapija (sophiotherapy) - Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha  Pretpostavimo li da sasvim izvjesno znamo da je barem jedan dio nas besmrtan ili barem trajan sve ostalo u našem životu bilo bi mnogo lakše i sve bismo tegobe mnogo jednostavnije podnosili. Osobno iskustvo...

Opširnije...

Stela Kolar

Nova vijest

Dudek i ja, prijatelja dva

Dudek i ja, prijatelja dva

Ljeto je počelo i treba odlučiti kuda na more i da li u hotel, kamp ili još najbolje kod nekog prijatelja ili rodbine koji te nikada neće odbiti. U nedoumici kuda krenuti odlučila sam glavu razbistriti na selu. Dok se moji prijatelji već protežu na suncu uz obalu mora ja sam spakirala kofere i...

Opširnije...

Kao Juda

Kao Juda

Kada je Juda Iškariotski poljubio Isusa u obraz i izdao ga za 30 zlatnika, pitam se kako se točno osjećao u tome trenutku, u svojoj koži? Može se nagađati, ali jedno je sigurno, kada je Isusu darovao izdajnički poljubac smrti njegov um je bio pomućen pohlepom za novcem do te mjere da više nije...

Opširnije...

Ogledalo, ogledalce moje reci mi, istina što je?

Ogledalo, ogledalce moje reci mi, istina što je?

Ogledalo, ogledalce moje, reci mi istina što je? Što to vidiš bolje od nas koji se ogledamo u tebi ? Dok ogledalo mudro šuti, čuva tolike priče koje nikada neće biti ispričane. Ogledalo zna i vidi sve već na prvi pogled. Prepoznaje namještene osmjehe i uvučene trbuhe ali uvijek strpljivo i...

Opširnije...

Sveti Valentine, čuj me!

Sveti Valentine, čuj me!

O sveti Valentine vjerujem da nisi mogao ni slutiti kada si bio još ovdje kako ćemo slaviti tvoj dan. Sigurno se smješkaš s nebesa kada nas gledaš u Valentinovskoj euforiji i laska ti što smo taj 14. veljače nazvali - Valentinovo, po tebi dragi svećeniče i mučeniče. Odsjekli su tvoju svetu...

Opširnije...

Johnnie Walker

Nova vijest

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

Tvrdnja IMAMO HRVATSKU je činjenica i nepobitna istina, ali kakva? Da je stvorena tek sada u Domovinskom ratu, je najgrublja povijesna laž i uvreda generacijama hrvatskih velikana koji su je gradili i davali joj ona integrativna obilježja kroz povijest, da je od plemenskih skupina, preko naroda izrasla...

Opširnije...

O biranju ključnih državnih dužnosnika ili kako se promiću i štite interesi zemlje

O biranju ključnih državnih dužnosnika ili kako se promiću i štite interesi zemlje

Sukladno članku 45. U S T A V A REPUBLIKE HRVATSKE (pročišćeni tekst, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.): „Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament...

Opširnije...

Pouke iz povijesti

Pouke iz povijesti

„Historia est magistra vitae“ – Ciceron i  „Tko ne uči iz svoje povijesti, prisiljen ju je ponavljati“ dvije su poznate izreke, koje me iznova motiviraju zaviriti u našu prebogatu šumarsku povijest, stručno i kulturno nasljeđe. Ove godine šumarska struka obilježava 250 godina...

Opširnije...

Gospodarski "uspjeh" ove vlade

Gospodarski "uspjeh" ove vlade

Izbori su pred nama. PR-ovci dolaze na svoje. U izbornoj kampanji dopuštena su svakojaka lupetanja. Đapić je jednom odgovorio na upozorenje novinara na jednu njegovo predizborno obećanje: Nemojte me za to prozivati, to sam rekao u predizbornoj kampanji. Originalan je bio i Ivo Banac na ministarskom...

Opširnije...

O obitelji i nekretninama

O obitelji i nekretninama

Obitelj nije samo prirodni i temeljni oblik ljudske zajednice. Ona je u našim uvjetima presudni oblik opstanka pojedinca i društvene zajednice. Svjedoci smo osmišljenog relativiziranja njezinih funkcija, nastojanja brzog razbijanja i napuštanja obitelji mladih naraštaja. Sve to u interesu kapitala...

Opširnije...

Đuro Janči

Nova vijest

Osvrt na život i djelo prof. dr. IVANA FUČEKA D.I.

Osvrt na život i djelo prof. dr. IVANA FUČEKA D.I.

U prigodi svečane proslave DIJAMANTNOG JUBILEJA - 60. godine svećeničkog života i MLADE MISE održane u Navečerje Uznesenja Blažene Djevice Marije 1955. godine prof. dr. Ivan FUČEK D.I. danas slavi najljepši jubilej u ozračju svetkovine Sv. Jurja mučenika, zaštitnika i patrona đurđevečke...

Opširnije...

Katolička akcija - pokret hrvatske mladeži, žena i muževa

Katolička akcija - pokret hrvatske mladeži, žena i muževa

U drugoj polovini 19. stoljeća dolazi do gospodarskog i društvenog preokreta uslijed progresivne industrijalizacije hrvatskog društva. Novi izumi i strojevi sve više zamjenjuju radnika, uništava male obrtnike.

Opširnije...

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“ GRAD ĐURĐEVAC 2015. Naslovljeno na: GRAD ĐURĐEVAC gosp. Martin MAHOVIĆ Stjepana Radića 1 ĐURĐEVAC

Opširnije...

Ja nisam CHARLIE HEBDO!

Ja nisam CHARLIE HEBDO!

SLOBODA GOVORA i SLIKOVNO IZRAŽAVANJE ne može biti NEOGRANIČENA, zaogrnuta floskulom “ljudskih prava i tolerancije“. TKO TO IMA PRAVO da kroz umjetnost i satiru - KARIKATURU vrijeđa vjeru jednog naroda... KARIKATURA svojim likovnim i jezičnim izričajem šalje najjaču poruku o izokrenutim...

Opširnije...

Dado Vuks

Nova vijest

Reallity check – Croatia 12 points

Reallity check – Croatia 12 points

Razmišljam evo već para dana o istoj temi i nikako se ne mogu oteti dojmu da ovaj naš životni ciklus, pogotovo u Hrvatskoj, postaje sve više virtualni vir pokušaja i pogrešaka življenja nego stvarno kvalitetan način života. Nekoliko razloga me navelo na razmišljanje o ovoj temi, bez obzira...

Opširnije...

Podravske čakule

Podravske čakule

U svijetu državnih mostova, gradskih neovisnjaka i sveopće društvene histerije za izborom najboljih kandidata za ubiranje državne platne rente i odlučivanju o najbitnijim državnim temama - moram se osvrnuti hijararhijski, od državno bitnih tema do najvažnijih podravskih mlekarskih tema. "Plaćajmo...

Opširnije...

Nijansa laži, slamka spasa i zraka nadanja

Nijansa laži, slamka spasa i zraka nadanja

Vjera u bolje sutra dolazi iz duboke laži prema sebi, jer kada bolje promislite oko svake svoje pozitivne misli koja vas pokreće svaki dan koji provedemo nadajući se da ova vjera za boljim sutra postoji dolazite do frapantnog zaključka da ustvari, bolje sutra je samo doslovna fraza koju sami određujemo...

Opširnije...

Prolaznost – Transorieta

Prolaznost – Transorieta

Rijetko tko od nas se zapita za svrhu postojanja, za smisao svega i dali je život samo transcendentalno stanje uma iz neke druge dimenzije, jer svijest rijetko tko može shvatiti. Morbidnost života je da osjećaj prolaznosti  u nama pobudi ili maksimalnu agresiju za uspjehom ili želju da se život...

Opširnije...

Realnost znanja ili sumrak modernog intelektualizma

Realnost znanja ili sumrak modernog intelektualizma

Danas, kad sa skoro svakog LED tv-a vrište narodnjaci, kad se moral mjeri po tome koliko si blizu zaštite vladajuće strukture, dok nam je valuta toliko vrijedna da se decimalnim mjestima mjeri vrijednost kune nasuprot neke održive svjetske valute, gdje je domoljublje postalo duboko precijenjena i...

Opširnije...

Povijesno-kulturni sadržaj

Podravske širine

Župa svetog Jurja mučenika u Đurđevcu

  • Svete mise od 09.07.2017. - 16.07.2017. Nedjelja, 09. 07. 2017. – 14. NEDJELJA KROZ GODINU           10:00 – ŽUPNA; Marija i Đuro, Marija i Ivan Janči           10:00 – KRŠTENJE...
  • Glasnik župe svetog Jurja br. 201/17 Br. 201/17*09.07.2017.*14. NEDJELJA KROZ GODINU     „U ono vrijeme reče Isus: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da,...
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15

Najnovije kolumne

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Copyright © 2017 Đurđevac - Rooster.City. Sva prava pridržana.
Joomla! je Free Software objavljen pod GNU/GPL Licencom..