Subota, Rujan 23, 2017

H18

Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    Djurdjevac.eu koristi kolacice za pruzanje boljeg korisnickog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglasavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vasem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice djurdjevac.eu slazete se sa koristenjem kolacica. Za nastavak pregleda i koristenja web stranice kliknite na "Slazem se".

    View e-Privacy Directive Documents

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

KOLUMNE - Đuro Janči

Djurdjevacki kalendar 2015Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“ GRAD ĐURĐEVAC 2015.

Naslovljeno na:

GRAD ĐURĐEVAC

gosp. Martin MAHOVIĆ

Stjepana Radića 1

ĐURĐEVAC

 

 

 

Poštovani!

 

Kao kolekcionar i zaljubljenik u đurđevečku povijesnu baštinu, kroz samozatajan i dugogodišnji rad slijedio sam načelo da svaka đurđevečka razglednica i fotografija u mojoj zbirci ima i svoj identitet, tj. točan opis određenog motiva, dataciju - određivanje datuma, identitet osoba na fotografiji.

Mnoge od njih, po prvi put trebale su biti predstavljene u đurđevečkoj slikopisnoj monografiji ponuđene u jesen 2008. godine đurđevečkom gradonačelniku Mladenu Roštanu kao nakladnički projekt Grada Đurđevca i Gradske knjižnice Đurđevac - ravnateljici Anici Šabarić.

Tada je priložena i recenzija o projektu slikopisne monografije Vedute grada đurđevca „negda i denes“ profesora Maria Kolara, danas doktora humanističkih znanosti.Nakon četiri mjeseca odugovlačenja, projekt je besramno opstruiran bez obrazloženja.

Također, mnoge nepoznate đurđevečke razglednice i fotografije trebale su biti predstavljene u projektu slikopisne đurđevečke monografije Spomenar grada Đurđevca ponuđen 25. ožujka 2011. godine gradonačelniku Slavku Gračanu i ravnateljici Gradske knjižnice Đurđevac Anici Šabarić, tako i Vama gospodine Mahoviću kao pročelniku gradskog ureda za razvoj i pripremu /đurđevečkih/ projekata, autora monografije Đure Jančija i urednika Nikole Cika koji je odbijen bez obrazloženja.

Tako i projekt slikopisne monografije ‘'Spomenar izabranih rukopisa i svjetlopisa Grada Đurđevca“ ponuđen 20. srpnja 2012. godine gradonačelniku Slavku Gračanu i gospođi Anici Šabarić ... Autorski projekt „Grad Đurđevac, povijesno - kulturna monografija“ proslijeđen na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Koprivničko-križevačke županije 2013. godine, koji su „s razlogom“ odbijeni.

Zavičajni projekti u kojima su po prvi put trebale biti predstavljene građanima Grada Đurđevca đurđevečke razglednice i fotografije koje su jednim dijelom otisnute u novogodišnjem đurđevečkom zidnom kalendaru „Grad Đurđevac 2015.“.

Naime, listajući đurđevečki dvanaestlisni zidni kalendar ostao sam iznenađen ponuđenim opisom đurđevečkih razglednica i fotografija koji djeluju zbunjujuće zbog površnih opisa i netočnih podataka.

S obzirom na činjenicu da đurđevečki kalendar kao dokument jednog razdoblja naglašava slikom i riječju dio đurđevečke povijesti, trebalo se poštivati načelo točnog opisa određenog motiva, tako i događaja zabilježen okom camere obscure.

- Naime, đurđevečka razglednica s motivom Braunovog paromlina ispod kojeg stoji opis: Braunov paromlin 1904. je nevjerodostojan, jer navedena godina odnosi se na otisnuti žig pošte i u suprotnosti je s priloženim motivom razglednice.

- Kod opisa razglednice: Odvjetnik dr. Izo Lichtenberg1914. ima površan opis, jer osnovni motiv razglednice je zgrada - palača Nothig - Lichtenberg.

- Đurđevečka razglednica s motivom „đurđevečke palače“ zabilježen okom camere obscure sa zvonika crkve s ponuđenim opisom godine: 1915., odnosi se na žig pošte, jer otisnuti motiv đurđevečke razglednice ima svoju točnu dataciju i motiv njezina nastanka.

- Ponekad ponuđeni motiv i opis đurđevečke razglednice ne treba prihvatiti kao vjerodostojan podatak jer, ponuđeni opis: Hotel M. Maiz 1900. ima tri netočna podatka.

- Ne poznavajući Povijest đurđevečke razglednice olako se daje nelogičan opis razglednice: Hotel „Preradović“ 1904. koji nema svoju objektivnost, koji je utemeljen na „slobodi mišljenja“ autora.

- Podariti đurđevečkoj fotografiji opis: dućan s motivom radnika đurđevečke trgovine, tj. prve đurđevečke samoposluge koja ima svoju poznatu dataciju i izvorno ime, svjedoči o neprofesionalnom pristupu autora prema povijesti đurđevečke baštine.

- Kod fotografije s opisom: Trgovina Stjepana Dolenčića dao se naglasak na '‘trgovinu“ koja se nalazi u drugom planu, s obzirom da je glavni motiv fotografije športski događaj u Gjurgjevcu - biciklistička utrka. A time, trebao je stajati drugačiji opis navedene fotografije.

- Motiv razglednice - sušenje vrbovih šiba u okružju utvrde Stari grad stoji opis: Košarana u starom gradu 1962.  Ako je poznata godina slikanja određenog motiva, tada se trebao staviti izvorni naziv „košarane“ s naglaskom na dvije djelatnosti.

- Takvo načelo trebalo se također poštivati kod fotografije koja ima opis: radnici riz-a gdje je izostavljen točan naziv đurđevečke „industrije“.

- Fotografija na kojoj se nalaze đurđevečki „licitari i medičari, slastičari“ kroz ponuđeni opis: Licitar Dolenčić, Kata Đumbir i ostali negdje na pijacu navodi na zaključak, da su „licitari“ slikani na „stočnom sajmištu“, tj. u razdoblju socijalizma naziv pijac, ili ... pemo na plac... tržnico... imaju svoje određeno značenje.

Naime, đurđevečki „licitari i medičari, slastičari“ pohodili su u većini prosčenja u sela đurđevečkog i virovskog dekanata u prigodi obilježavanja patrona - „sveca i mučenika“, zaštitnika župe i sela.

- Opis fotografije: Stolar Vjekoslav Hloušek nema svoju vjerodostojnost, jer se daje naglasak na osobu - obrtnika stolara, a objavljeni motiv fotografije odnosi se na obiteljsku kuću Hloušek u kojoj se nalazi i stolarska radnja s pogledom „v čoravo vulico“.

- Sličan opis dat je fotografiji: Mesnica Kreszinger koja upućuje na motiv obrtničke radnje, a objavljeni motiv fotografije prikazuje obitelj Kreszinger u dvorištu uz nazočnost dva „mesara“ mesnice obitelji Kreszinger.

- Kod fotografije koja ima opis: Obrtnici - Đurđevac ima površan opis, iz kojeg izostaje izvorni naziv zabilježenog povijesnog događaja, koji ima svoju poznatu dataciju.

- Također, fotografija koja ima poznatu godinu navedene u opisu: Vodna zajednica 1955. kod opisa trebalo se poštivati načelo točnog opisa - izvorno ime „vodne zajednice“, koja u ozračju „boljševičkog socijalizma“ ima lijepi naziv s naglaskom na đurđevečki identitet.

 

S obzirom na činjenicu, da „Đurđevečki kolendar“ ostaje za budućnost kao dokument jednog razdoblja s osvrtom na đurđevečku prošlost - bogatstvo zavičajne baštine, svoj pogled na đurđevečku razglednicu i fotografiju napisao sam u dobroj namjeri. S razlogom, kako bi se u budućim đurđevečkim projektima izbjegla površnost opisa slikovnog dokumenta đurđevečke baštine.

 

S poštovanjem!

 Đuro JANČI

Bana Jelačića 38

48350 ĐURĐEVAC

 Đurđevec, 25. siječnja 2015.

 

 

Share on Facebook
comments

Miljenko Šestak

Nova vijest

Još pozdrava iz svijeta robota!

Još pozdrava iz svijeta robota!

Prvo nešto iz prošlosti. Znate li da se roboti prvi puta spominju negdje već oko 7. stoljeća prije naše ere.... I to na Zapadu u grčkom mitu o Talosu brončanom mehaničkom kolosu koji je čuvao otok Kretu od mogućeg nepoželjnog upada. Mehanički je brončani kolos mogao uništavati ljude i brodove...

Opširnije...

Izlet u robosvijet

Izlet u robosvijet

Čuli ste već za tri zakona robotike Isaaca Asimova?! Vjerojatno ste čuli.... Ipak, podsjetimo ih se i promislimo o njima. Godine 1942., književnik Isaac Asimov utemeljuje, u svom djelu Runaround, tri zakona robotike: Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se...

Opširnije...

Put u svemir

Put u svemir

Jednom davno davno… 3. srpnja 1947. pokraj gradića  Roswell u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko evidentno se srušila letjelica čiji su tragovi ostavili jednu od najvećih zagonetki 20. stoljeća. Različita nagađanja o tome koje je porijeklo srušene letjelice stvorila su urbani mit...

Opširnije...

Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha

Gdje se (ne) nalazi duša? Promišljanje o izvoru života (ili mladosti)…. Složimo li se oko toga da svatko od nas ima specifičan samosvojstven osjećaj da mu se samosvijest nalazi u glavi točno na području prednjeg čeonog režnja, iza očiju, tada se pozivamo i na činjenicu da sebe doživljavamo...

Opširnije...

(Ne)Postoji li duša? Razmatranje o strahu od smrti….

Sofioterapija (sophiotherapy) - Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha  Pretpostavimo li da sasvim izvjesno znamo da je barem jedan dio nas besmrtan ili barem trajan sve ostalo u našem životu bilo bi mnogo lakše i sve bismo tegobe mnogo jednostavnije podnosili. Osobno iskustvo...

Opširnije...

Stela Kolar

Nova vijest

Dudek i ja, prijatelja dva

Dudek i ja, prijatelja dva

Ljeto je počelo i treba odlučiti kuda na more i da li u hotel, kamp ili još najbolje kod nekog prijatelja ili rodbine koji te nikada neće odbiti. U nedoumici kuda krenuti odlučila sam glavu razbistriti na selu. Dok se moji prijatelji već protežu na suncu uz obalu mora ja sam spakirala kofere i...

Opširnije...

Kao Juda

Kao Juda

Kada je Juda Iškariotski poljubio Isusa u obraz i izdao ga za 30 zlatnika, pitam se kako se točno osjećao u tome trenutku, u svojoj koži? Može se nagađati, ali jedno je sigurno, kada je Isusu darovao izdajnički poljubac smrti njegov um je bio pomućen pohlepom za novcem do te mjere da više nije...

Opširnije...

Ogledalo, ogledalce moje reci mi, istina što je?

Ogledalo, ogledalce moje reci mi, istina što je?

Ogledalo, ogledalce moje, reci mi istina što je? Što to vidiš bolje od nas koji se ogledamo u tebi ? Dok ogledalo mudro šuti, čuva tolike priče koje nikada neće biti ispričane. Ogledalo zna i vidi sve već na prvi pogled. Prepoznaje namještene osmjehe i uvučene trbuhe ali uvijek strpljivo i...

Opširnije...

Sveti Valentine, čuj me!

Sveti Valentine, čuj me!

O sveti Valentine vjerujem da nisi mogao ni slutiti kada si bio još ovdje kako ćemo slaviti tvoj dan. Sigurno se smješkaš s nebesa kada nas gledaš u Valentinovskoj euforiji i laska ti što smo taj 14. veljače nazvali - Valentinovo, po tebi dragi svećeniče i mučeniče. Odsjekli su tvoju svetu...

Opširnije...

Johnnie Walker

Nova vijest

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

Tvrdnja IMAMO HRVATSKU je činjenica i nepobitna istina, ali kakva? Da je stvorena tek sada u Domovinskom ratu, je najgrublja povijesna laž i uvreda generacijama hrvatskih velikana koji su je gradili i davali joj ona integrativna obilježja kroz povijest, da je od plemenskih skupina, preko naroda izrasla...

Opširnije...

O biranju ključnih državnih dužnosnika ili kako se promiću i štite interesi zemlje

O biranju ključnih državnih dužnosnika ili kako se promiću i štite interesi zemlje

Sukladno članku 45. U S T A V A REPUBLIKE HRVATSKE (pročišćeni tekst, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.): „Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament...

Opširnije...

Pouke iz povijesti

Pouke iz povijesti

„Historia est magistra vitae“ – Ciceron i  „Tko ne uči iz svoje povijesti, prisiljen ju je ponavljati“ dvije su poznate izreke, koje me iznova motiviraju zaviriti u našu prebogatu šumarsku povijest, stručno i kulturno nasljeđe. Ove godine šumarska struka obilježava 250 godina...

Opširnije...

Gospodarski "uspjeh" ove vlade

Gospodarski "uspjeh" ove vlade

Izbori su pred nama. PR-ovci dolaze na svoje. U izbornoj kampanji dopuštena su svakojaka lupetanja. Đapić je jednom odgovorio na upozorenje novinara na jednu njegovo predizborno obećanje: Nemojte me za to prozivati, to sam rekao u predizbornoj kampanji. Originalan je bio i Ivo Banac na ministarskom...

Opširnije...

O obitelji i nekretninama

O obitelji i nekretninama

Obitelj nije samo prirodni i temeljni oblik ljudske zajednice. Ona je u našim uvjetima presudni oblik opstanka pojedinca i društvene zajednice. Svjedoci smo osmišljenog relativiziranja njezinih funkcija, nastojanja brzog razbijanja i napuštanja obitelji mladih naraštaja. Sve to u interesu kapitala...

Opširnije...

Đuro Janči

Nova vijest

Osvrt na život i djelo prof. dr. IVANA FUČEKA D.I.

Osvrt na život i djelo prof. dr. IVANA FUČEKA D.I.

U prigodi svečane proslave DIJAMANTNOG JUBILEJA - 60. godine svećeničkog života i MLADE MISE održane u Navečerje Uznesenja Blažene Djevice Marije 1955. godine prof. dr. Ivan FUČEK D.I. danas slavi najljepši jubilej u ozračju svetkovine Sv. Jurja mučenika, zaštitnika i patrona đurđevečke...

Opširnije...

Katolička akcija - pokret hrvatske mladeži, žena i muževa

Katolička akcija - pokret hrvatske mladeži, žena i muževa

U drugoj polovini 19. stoljeća dolazi do gospodarskog i društvenog preokreta uslijed progresivne industrijalizacije hrvatskog društva. Novi izumi i strojevi sve više zamjenjuju radnika, uništava male obrtnike.

Opširnije...

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“ GRAD ĐURĐEVAC 2015. Naslovljeno na: GRAD ĐURĐEVAC gosp. Martin MAHOVIĆ Stjepana Radića 1 ĐURĐEVAC

Opširnije...

Ja nisam CHARLIE HEBDO!

Ja nisam CHARLIE HEBDO!

SLOBODA GOVORA i SLIKOVNO IZRAŽAVANJE ne može biti NEOGRANIČENA, zaogrnuta floskulom “ljudskih prava i tolerancije“. TKO TO IMA PRAVO da kroz umjetnost i satiru - KARIKATURU vrijeđa vjeru jednog naroda... KARIKATURA svojim likovnim i jezičnim izričajem šalje najjaču poruku o izokrenutim...

Opširnije...

Dado Vuks

Nova vijest

Reallity check – Croatia 12 points

Reallity check – Croatia 12 points

Razmišljam evo već para dana o istoj temi i nikako se ne mogu oteti dojmu da ovaj naš životni ciklus, pogotovo u Hrvatskoj, postaje sve više virtualni vir pokušaja i pogrešaka življenja nego stvarno kvalitetan način života. Nekoliko razloga me navelo na razmišljanje o ovoj temi, bez obzira...

Opširnije...

Podravske čakule

Podravske čakule

U svijetu državnih mostova, gradskih neovisnjaka i sveopće društvene histerije za izborom najboljih kandidata za ubiranje državne platne rente i odlučivanju o najbitnijim državnim temama - moram se osvrnuti hijararhijski, od državno bitnih tema do najvažnijih podravskih mlekarskih tema. "Plaćajmo...

Opširnije...

Nijansa laži, slamka spasa i zraka nadanja

Nijansa laži, slamka spasa i zraka nadanja

Vjera u bolje sutra dolazi iz duboke laži prema sebi, jer kada bolje promislite oko svake svoje pozitivne misli koja vas pokreće svaki dan koji provedemo nadajući se da ova vjera za boljim sutra postoji dolazite do frapantnog zaključka da ustvari, bolje sutra je samo doslovna fraza koju sami određujemo...

Opširnije...

Prolaznost – Transorieta

Prolaznost – Transorieta

Rijetko tko od nas se zapita za svrhu postojanja, za smisao svega i dali je život samo transcendentalno stanje uma iz neke druge dimenzije, jer svijest rijetko tko može shvatiti. Morbidnost života je da osjećaj prolaznosti  u nama pobudi ili maksimalnu agresiju za uspjehom ili želju da se život...

Opširnije...

Realnost znanja ili sumrak modernog intelektualizma

Realnost znanja ili sumrak modernog intelektualizma

Danas, kad sa skoro svakog LED tv-a vrište narodnjaci, kad se moral mjeri po tome koliko si blizu zaštite vladajuće strukture, dok nam je valuta toliko vrijedna da se decimalnim mjestima mjeri vrijednost kune nasuprot neke održive svjetske valute, gdje je domoljublje postalo duboko precijenjena i...

Opširnije...

Povijesno-kulturni sadržaj

Podravske širine

Župa svetog Jurja mučenika u Đurđevcu

  • Svete mise od 09.07.2017. - 16.07.2017. Nedjelja, 09. 07. 2017. – 14. NEDJELJA KROZ GODINU           10:00 – ŽUPNA; Marija i Đuro, Marija i Ivan Janči           10:00 – KRŠTENJE...
  • Glasnik župe svetog Jurja br. 201/17 Br. 201/17*09.07.2017.*14. NEDJELJA KROZ GODINU     „U ono vrijeme reče Isus: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da,...
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15

Najnovije kolumne

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Copyright © 2017 Đurđevac - Rooster.City. Sva prava pridržana.
Joomla! je Free Software objavljen pod GNU/GPL Licencom..