Petak, Rujan 22, 2017

H18

Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    Djurdjevac.eu koristi kolacice za pruzanje boljeg korisnickog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglasavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vasem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice djurdjevac.eu slazete se sa koristenjem kolacica. Za nastavak pregleda i koristenja web stranice kliknite na "Slazem se".

    View e-Privacy Directive Documents

Savjet građanima vezano za Prekršajni zakon

PP Đurđevac - Savjeti PP Đurđevac

Savjet građanima o primjeni i mogućnostima koje su propisane u Prekršajnom zakonu (NN 107/07) i Zakonu o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ( NN 39/2013) koji je stupio na snagu 01.01.2014.g., kojima su propisane novine koje načelno počiniteljima daju niz pogodnosti.

 


 

Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona propisane su novine kojima je načelno razlog:

Smanjiti priliv predmeta na Prekršajne sudove, posebno Visoki prekršajni sud

- pojačati aktivnost ovlaštenih tužitelja

- ubrzati i pojednostaviti prekršajni postupak

- povećati ukupnu izvršivost prekršajnih odluka, posebno efikasnost naplate izrečenih novčanih kazni

Uskladiti prekršajni postupak sa standardima izraženim u direktivama Vijeća Europe, presudama Europskog suda za ljudska prava i uskladiti postupak s praksom prekršajnog sudovanja u Republici Hrvatskoj

Odredbe koje su uvedene u Izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona promijenile su postupak postupanja policijskih službenika, a koji se postupci uglavnom odnose na primjenu novih instituta i to:

  • primjena instituta beznačajnog prekršaja
  • primjena načela oportuniteta i uvjetovanog oportuniteta
  • sporazumijevanje okrivljenika i tužitelja
  • proširenje nadležnosti prekršajnih sudova u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci na drugostupanjsko odlučivanje
  • proširenje primjene obaveznog prekršajnog naloga podizanjem cenzusa propisane novčane kazne
  • te motiviranje okrivljenika na plaćanje novčane kazne smanjenjem iznosa pod određenim uvjetima

- daje se mogućnost demotiviranja okrivljenika na podnošenje neosnovanih prigovora i žalbi, jer je uvedena naplata paušalne svote za trošak postupka

- isključena je mogućnost podnošenja žalbi protiv odluka prekršajnog suda donesenih u određenim slučajevima povodom prigovora

- omogućena je zamjena neuspješno naplaćene novčane kazne radom za opće dobro kao i zamjena novčane kazne kaznom zatvora

- uveden je registar pravomoćno izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni te je uvedena uskrata izdavanja dozvola i dokumenata osobama iz registra zbog neuplaćenih novčanih kazni

Također je novim zakonom onemgućeno vođenje dvostrukog postupka tj. vođenje kaznenog i prekršajnog protiv istog počinitelja za isti događaj - što se odnosi na načelo „ne bis in idem“ te još niz odredaba poput proširenih posebnih obveza, zaštitnih mjera i sl.

Izmjene i dopune Prekršajnog zakona usklađene su s direktivama vijeća Europe i policija tijekom primjene ovog zakona primjenjuje sve institute i načela, tako da građani koji i počine prekršaj za koji je propisana novčana kazna, ponekad budu iznenađeni da kaznu ne plate ako, otklone prekršaj na mjestu ili ispune posebno određenu obavezu u roku kojeg mu odredi policijski službenik sukladno zakonskim propisima.

Institut beznačajnog prekršaja

Institut beznačajnog prekršaja uveden je kako ovlašteni tužitelj, npr. policija, ne bi pokretala prekršajne postupke i time nepotrebno opterećivali tijela koja te postupke vode iako je počinitelj ostvario bitna obilježja prekršaja ali je neznatan stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednost i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

Kao primjer može se navesti slučaj u kojem je počinitelj izašao iz svog stana kako bi odložio smeće i tom prilikom kod sebe nije imao osobnu iskaznicu ili neki drugi dokument na osnovu kojeg bi policijski službenik mogao provjeriti njegov identitet, što znači da je policijski službenik je utvrdio prekršaj iz članka Zakona o osobno iskaznici, no, međutim u konkretnom slučaju ugrožavanje javnog poretka je neznatno, a samom činjenicom da se počinitelj ispričao, izrazio žaljenje te i iz stana donio osobnu iskaznicu na osnovi koje je policijski službenik provjerio identitet, gubi se i potreba za njegovim kažnjavanjem. (Inače je propisana novčana kazna za rečeni prekršaj u iznosu od 100 kuna).

Isto tako primjer, ako vozač kreće iz parkirališnog mjesta i ima namjeru upravljati vozilom, a nije u tom trenutku vezan sigurnosnim pojasom, te ne postoji za njega i druge sudionike u prometu opasnost, može se primijeniti institut beznačajnog prekršaja, ako se vozač veže sigurnosnim pojasom i nastavi sigurnu vožnju.

Načelo oportuniteta

Sama riječ oportunitet dolazi od latinske riječi opportunitas što bi značilo povoljnost, prilika, zgodna prilika ili, ako se odnosi na zakon, povoljna okolnost

Člankom 109.b Prekršajnog zakona propisana je mogućnost postupanja ovlaštenog tužitelja prema načelu oportuniteta (da se neće pokretati prekršajni postupak iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj) i to bez uvjeta i određivanja obveza počinitelju i iz uvijete i određivanje jedne ili više obveza počinitelju, te uz svrhovito liječenje odnosno terapiju umjesto kažnjavanja.

Napominjemo da mogućnost primjene ovog načela nije izravno vezana za zapriječenu kaznu ili drugu sankciju, već njegovu primjenu treba vezati za okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, cjelovito sagledavajući sve činjenice i okolnosti na osnovi kojih se utvrđuje prekršaj i odmjerava kazna ili druga sankcija.

U prvom slučaju ovlašteni tužitelj može ne pokrenuti prekršajni postupak iako je počinjen prekršaj ako je:

  1. obzirom na okolnosti vjerojatno da se radi o beznačajnom prekršaju (članak 24.a) i da će doći do primjene odredbi o oslobođenju od kazne počinitelja (članak 38. – posljedice prekršaja pogađaju počinitelja, nadoknadio je štetu, pomirio se s oštećenikom, umanjio posljedice i sl.)
  2. prema počinitelju u tijeku izvršenje kazne ili zaštitne mjere pa je s obzirom na težinu i narav prekršaja za očekivati da ubuduće neće činiti prekršaje i
  3. počinitelj počinio više prekršaja, ali je svrhovito da se osudi samo za jedan jer osuda za druge prekršaje ne bi bitno utjecala na kaznu ili drugu sankciju.

U drugom slučaju radi se o uvjetovanom oportunitetu gdje se kao uvjet nameće da počinitelj prije nije počinio isti prekršaj i da preuzme određenu obvezu kao što je:

  1. otklanjanje posljedice
  2. nadoknada štete
  3. plaćanje propisane obveze (čijim neplaćanjem je ostvareno obilježje prekršaja)

Kao primjer može se navesti slučaj u kojem je počinitelj zatečen kako upravlja motornim vozilom kojem je dan ranije istekla registracija, te preuzme obvezu i tijekom slijedećeg dana produži registraciju.

U trećem slučaju postupanje ovlaštenog tužitelja po načelu oportuniteta vezano je na obvezu počinitelja da se podvrgne određenom liječenju odnosno tretmanu i to:

  1. Odvikavanja od droga ili drugih ovisnosti i
  2. Psihosocijalnom tretmanu radi otklanjanja nasilničkog ponašanja uz pristanak počinitelja i žrtve na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja tretmana

Ako je u drugom i trećem slučaju prekršajem s elementima nasilja oštećena fizička osoba, za primjenu načela oportuniteta potrebno je pribaviti njezinu pisanu izjavu o pristanku oštećenika.

PREGOVARANJE O PRIZNAVANJU KRIVNJE I SPORAZUMIJEVANJE O SANKCIJI I MJERAMA

Prekršajni zakon pruža dobre mogućnosti za sporazumijevanje, što se međutim premalo koristi zbog nepoznavanja zakonskih propisa.

Pregovaranje o priznavanju krivnje i sporazumijevanje o sankciji i mjerama mogućnost je propisna Prekršajnim zakonom da ovlašteni tužitelj i počinitelj nakon uručenja Obavijesti o pravima iz čl. 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona ili tijekom postupka pregovaraju o uvjetima priznavanja krivnje te sklapaju sporazum o sankcijama i mjerama.

Kod pregovaranja uvažava se činjenica da je čl. 36. Prekršajnog zakona propisano opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te iz njega proizlazi da se izbor vrste i visine kazne, odnosno vrste i trajanja zaštitne mjere počinitelju prekršaja određuje u granicama koje su određene zakonom ili drugim propisom za konkretan prekršaj na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja.

Kod sporazumijevanja o vrsti i visini kazne, odnosno vrsti i trajanju zaštitne mjere u obzir se uzimaju konkretne okolnosti djela i počinitelja, a osobito:

  • stupanj krivnje
  • pobude iz kojih je prekršaj počinjen
  • jačinu ugrožavanja, odnosno stupanj povrede prekršajem
  • zašti
  • enog dobra
  • okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen
  • ranije ponašanje počinitelja
  • njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja
  • posebno odnos prema oštećenom
  • naknadi štete prouzročene prekršajem
  • ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja

O postignutom sporazumu sačinjava se Izjava za donošenje odluke o prekršaju na temelju sporazuma sklopljenog s počiniteljem.

O prihvaćanju sporazuma odlučuje tijelo postupka (sud) koje u situaciji da ga prihvati donosi odluku o prekršaju, koja mora u cijelosti odgovarati postignutom sporazumu.

Ovim putem pozivam građane da nakon što prime Obavijest o pravima, iskoriste mogućnost i pristupe u nadležnu Policijsku postaju te s policijskim službenikom provedu sporazumijevanje o visini novčane kazne i vremenu trajanja zaštitne mjere.

Pomoćnica načelnika policijske postaje za policiju

Spomenka Stankić-Kovačev

 

Share on Facebook
comments

Nemate dozvolu za unos komentara.
Morate se prijaviti na stranice ili registrirati.
Za registraciju - u gornjem meniju, klik na "Registracija".
Nakon registracije na vrhu stranice, desno, klik na "Prijava".

Povijesno-kulturni sadržaj

Podravske širine

POLICIJSKA POSTAJA ĐURĐEVAC

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
Copyright © 2017 Đurđevac - Rooster.City. Sva prava pridržana.
Joomla! je Free Software objavljen pod GNU/GPL Licencom..