Subota, Rujan 23, 2017

H18

Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    Djurdjevac.eu koristi kolacice za pruzanje boljeg korisnickog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglasavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vasem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice djurdjevac.eu slazete se sa koristenjem kolacica. Za nastavak pregleda i koristenja web stranice kliknite na "Slazem se".

    View e-Privacy Directive Documents

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

KOLUMNE - Johnnie Walker

Johnnie walkerTvrdnja IMAMO HRVATSKU je činjenica i nepobitna istina, ali kakva? Da je stvorena tek sada u Domovinskom ratu, je najgrublja povijesna laž i uvreda generacijama hrvatskih velikana koji su je gradili i davali joj ona integrativna obilježja kroz povijest, da je od plemenskih skupina, preko naroda izrasla u 19. stoljeću u naciju. Domovinski rat je bio obrana Hrvatske od ekstremnih posizanja prema njoj, ali i jedinstvena prilika da je nakon pobjede stvorimo onakvom kakvu su sanjale generacije. Da li smo uspjeli?


 

Da bi pojasnili razloge za upitnik, odnosno pitanje imamo li više ili manje Hrvatske danas, moramo prethodno pojasniti sadržaj pojma DRŽAVA i njezine funkcije.

 

Država je instrument pomoću kojeg organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom izgrađuje svoje unutarnje institucije društvene i osobne sigurnosti, generacijske solidarnosti, obrazovanja i sustave zaštite od unutarnjih i vanjskih ugroza.

 

Država je onakva kakvu utvrdimo kroz Hrvatski državni Sabor (zakonodavnu vlast). U demokratski ustrojenim Državama, svi građani imaju jednaka prava i obveze, a Država je to dužna osigurati, tj. zaštiti slabe od moguće uzurpacije njihovih prava od strane moćnih. Za svoje funkcioniranje Država ustrojava svoje izvore financiranja (porezni sustav), temeljem zakona koje si je zajednica donijela. Da bi doista ravnopravni ima i svetu dužnost zaštiti poreznog platišu od neplatiše.

Opće prihvaćeni pravni kriteriji za Državu da bi bila priznata kao osoba u međunarodnom pravu, mora imati sljedeće osobine:

  • stalno stanovništvo;
  • definirani teritorij;
  • raspolaganje svojim resursima;
  • ustrojenu vlast;
  • pravnu sposobnost da stvara odnose s drugim državama;                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          

Država može biti suverena ili dio svojih prava prenijeti u neki oblik saveza s drugom ili drugim državama, a za uzvrat ostvaruje neke druge svoje interese.

Kako se kretala hrvatska državnost kroz povijest do danas?

Hrvati su najveći dio svoje povijesti bili u nekim savezima, gdje su više ili manje davali u zajednicu i isto tako dobivali. Uvijek je to bilo radi osiguranja opstanka.

Hrvati su jedan od starijih europskih naroda. U svojoj domovini Hrvatskoj, smještenoj između Jadranskoga mora na jugu i rijeka Drave i Dunava na sjeveru, već su više od trinaest i pol stoljeća.

To je prostoru na kojem su se od uvijek sukobljavale osvajačke težnje velikih država – u početku bizantske i franačke. Oni u početku priznaju vrhovništvo tih država, ali se postupno oslobađaju i uspostavljaju svoju samostalnost. Pokrštavaju se relativno brzo, pogotovo od vremena pontifikata pape Agatona (678. - 681.). Kao katolički narod, ostali su dosljedno odani toj vjeri i papi tijekom cijele svoje buduće povijesti. Dakle, točni su stihovi pjesme „Od stoljeća sedmog tu hrvati dišu“, ali i činjenica da smo stoljećima za Europu krvarili, kao Antemurale Christianitatis (Predziđe kršćanstva), dok se ona razvijala, velikim dijelom iskorištavajući svoje kolonije..

 

Govoriti o počecima hrvatske države u sadašnjim sadržajima nije moguće. Živeći u svojim rodovima i župama, Hrvati su se zarana počeli međusobno povezivati, težeći osnutku države. U zadnjem desetljeću VIII. stoljeća, osnovali su svoje dvije kneževine: Primorsku Hrvatsku i Posavsku Hrvatsku. Doba hrvatskih knezova traje od 791. do 924. Od 925. počinje doba hrvatske kraljevine, jedinstvene hrvatske države, koja, takva, traje do 1102.. kada su Hrvati, silom prilika ušli u personalnu uniju s Madžarima, priznavajući njihova kralja kao svoga. Pod nazivom PACTA CONVENTA IZ 1102. GODINE potpisalo je dokument UGOVOR dvanaestero hrvatskih bratstava s kraljem Kolomanom. Izuzetno je važno naglasiti da su dokument potpisali dragovoljno, nepokoreni, što je bio pravni temelj u kasnijoj povijesti Hrvata za izraz: Regnum regno non praescribit leges (Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone).

Madžarska (1526.) i Hrvatska (1527.) ušle su u državnu zajednicu s Austrijom (radi zajedničke obrane od Turaka). Ta se zajednica održala sve do 1918.

 

Ulazivši u državne zajednice s drugim narodima, Hrvatska država nije nestala, već je samo dio svoji suverenih prava prenosila u zajednicu. Za čitavo to razdoblje ostala su najvažnija obilježja Države. Posebno naglašavamo da je ostao Hrvatski Sabor – hrvatsko zakonodavno tijelo.

Sadržaji prijenosa dijela suverenosti u zajednicu, uvijek ovisi o odnosu tadašnjih političkih snaga i drugih okolnosti. Najčešće su u zajednicu unošeni resursi, važni za egzistenciju naroda, te podnošenje određenih troškova i davanje ljudskih potencijala za ratove.

Iskustvo života u državnim zajednicama s drugim narodima poticalo je Hrvate da teže ponovnom stvaranju vlastite nacionalne države.

 

Nakon poraza sila Osovine u I svjetskom ratu i raspada Austro-Ugarske, 1918., Hrvatska je ušla u državnu zajednicu s većim dijelom ostalih južnoslavenskih naroda, pod nepovoljnim uvjetima Versajskog mira (tretirana od pobednika, kao dio poražene austougarske), gdje se namiruju saveznici. U toj novoj tvorbi, nazvanoj najprije Kraljevstvo/Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, zatim Kraljevina Jugoslavija (u kojoj je vladao kralj iz srbijanske dinastije Karađorđević), Hrvati su, izloženi srpskoj hegemoniji, izrabljivani i obespravljivani, doživjeli nova gorka iskustva.

Koristeći težnju hrvatskog naroda za nezavisnošću i duboku razočaranost Karađorđevićevom Jugoslavijom, sile Trojnog pakta, nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine formiraju Nezavisnu Državu Hrvatsku, koja se sastojala od Hrvatske (bez dijelova koje su si uzeli okupatori i njihovi sateliti, te Bosne i Hercegovine u kojoj nije bilo moguće uspostaviti normalnu civilnu vlast. NDH nije bila niti nezavisna, niti je imala sve potrebne atribute države, već je morala izvršavati bez pogovora naredbe okupacijskih sila. Nalozi – naredbe koje je davao    Siegfried Kasche njemački veleposlanik pri NDH morali su se izvršiti. Tako je naredio i uklanjanje ministra unutarnjih poslova Mladena Lorkovića i ministra oružanih snaga Antu Vokića, koji su pripremali „puć“ i prevođenje NDH na stranu saveznika.

 

Sreća je da su mnogi Hrvati sudjelovali u antifašističkoj borbi 1941. - 1945. i u toj borbi osnovali su i svoju Federalnu Državu Hrvatsku (1944.). To je bio najjači pokret otpora nacizmu i fašizmu u Europi.

Hrvatska kao ključna nositeljica otpora nacizmu i fašizmu, našla se 1945. na strani pobjednika.

Kao takova dragovoljno je ušla u sastav druge Jugoslavije, stvorene također u tom ratu, nazivajući se najprije Federativnom Demokratskom Jugoslavijom, zatim od kraja jeseni 1945. Federativnom Narodnom Republikom Jugoslavijom te od 1963. Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

 

Sklapanje saveza i formiranje zajednice sa drugim narodima uvijek je rezultat odnosa tadašnjih političkih snaga.

Nedopustivo je događanja tih godina ocjenjivati crno – bijelo, ne vodeći računa o općim okolnostima.

Iako su krajem rata i neposredno nakon rata počinjeni brojni, pa i masovni zločini, treba priznati da su Hrvatskoj vraćeni svi okupirani i ranije osvojeni teritoriji i gradovi (Istra, Međimurje, Baranja, otoci i svi gradovi koje je okupirala Italija). U sva tri Ustava donesena u novoj Jugoslaviji, Hrvatska je kao i druge republike zadržala pravo na odcjepljenje od savezne državne zajednice, što je definirano odmah u Uvodnom dijelu – Preambuli Ustava. U Ustavu SRH iz 1974., uvažavajući zahtjeve definirane u masovnom pokretu HRVATSKOGA PROLJEĆA, dodatno je opisana i pojačana hrvatska državotvornost.

Mada se sam život u zajednici nije odvijao uvijek prema potpisanom sadržaju u Ustavu, on je pravni temelj za međunarodno priznanje sadašnje Hrvatske.

 

Ustav od 31. siječnja 1946. god.

УСТАВ

ФЕДЕРАТИВНЕ НАРОДНЕ РЕПУБЛИКЕ ЈУГОСЛАВИЈЕ

ПРВИ   ДЕО

ОСНОВНА НАЧЕЛА

ГЛАВА I

ФЕДЕРАТИВНА НАРОДНА РЕПУБЛИКА ЈУГОСЛАВИЈА

Члан 1

Федеративна Народна Република Југославија је савезна народна држава републиканског облика, заједница равноправних народа, који су на основу права на самоопредељење, укључујући право на отцепљење, изразили своју вољу да живе заједно у федеративној држави.

Члан 2

Федеративну Народну Републику Југославију сачињавају: Народна Република Србија, Народна Република Хрватска, Народна Република Словенија, Народна Република Босна и Херцеговина, Народна Република Македонија и Народна Република Црна Гора. Народна Република Србија има у свом саставу Аутономну покрајину Војводину и Аутономну косовско-метохијску област.

Napomena: Preslika uzeta iz Arhiva Jugoslavije, Beograd.

Ustav

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                 

Kada bolje pogledamo potpisnike vidim da su tu pored ostalih: Josip Broz, Vladimir Bakarić, Josip Vidmar, Andrija Hebrang, Đuro Pucar, Boris Kidrić, Eduard Kardelj, Avdo Humo, dr. Siniša Stanković i drugi.

 

U razdoblju SFRJ i SR Hrvatske 1946. – 1991. SR Hrvatska, vladalo je pravilo da se nacionalni resursi ne daju u koncesiju, niti ne prodaju, pa bilo to i po cijenu gubitka potencijalnog investitora. U to vrijeme hrvatske firme, a najviše INA stjecale su profitabilna koncesijska prava u zemljama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Pored INE velike poslove je radio hrvatski građevinski sektor i velike firme (Nikola Tesla, Končar, Jugoturbina i druge).

SFRJ je investirala u svoju lidersku poziciju Nesvrstanih zemalja, što joj se obilato vračalo kroz gospodarstvo.

Nakon raspada SFRJ i stjecanjem međunarodnog priznanja i prijem Republike Hrvatske u UN, nisu iskorištene postojeće tržišne pozicije, na što je samo djelomično utjecao Domovinski rat, već mnogo više kriminalni oblik privatizacije. To je prije sveg bila rasprodaja u ispod svake cijene ključnih sastavnica gospodarstva: gotovo sve banke i njihovo hipotekarno vlasništvo, kao i drugi najprofitabilniji dijelovi mnogih poduzeća (telekomunikacije). Na mnoge firme koje su imale značajan ugled na svjetskim tržištima i smetale su inozemnim konkurentima primijenjen je model razbijanja uz floskulu SICIJALISTIČKI MASTODONT. Veličina i snaga poduzeća, u tržišnoj utakmici može biti samo prednost, a ne mana. Mastodont može biti samo u pogledu mizernog mozga nesposobnog za voditi velike sustave ili mizernog novčanika kojim se željelo kupiti takove firme. Nažalost, vlasništvo i menadžerska pozicija se dobivala političkom odlukom, a ne dokazanom sposobnošću.

 

Sve je to rezultiralo da je danas Republika Hrvatska dužna 45,5 milijardi €, dok je na „ostavinskoj raspravi“ na nju otpao dug SFRJ od 4,5 milijardi $.

Još jednom naglašavam Tagorinu misao, koja je bila nadahnuće Gandiju za oslobađanje Indije od kolonijalizma: DOMOVINU VALJA OBOŽAVATI RADOM!

Valja znati ZLATNO PRAVILO međunarodnih odnosa: PRAVILA PIŠE ONAJ KOJI IMA ZLATO! Naši resursi su naše ZLATO! Davanje resursa          strancima u koncesiju illi prodajaprije se može nazvati VELEIZDAJA, a ne odličan gospodarski potez.

Domoljubi su oni koji radom stvaraju novu vrijednost i plaćaju porez, a ne oni koji traže za sebe izuzeća i privilegije, a ako im se dosta plati spremni su biti ne samo hrvati, već i HRVATINE!

SUBNOR, kao jedinstvena organizacija boraca nakon II sv. rata, bio je svojevrsna organizacija čuvara revolucije, kojom je vladao Tito.

Homeini je po njegovu modelu ustrojio ČUVARE REVOLUCIJE (Pasdarane). U demokratskim procesima danas njihov utjecaj bitno slabi.

Mi smo kazali da ne trebamo posebne ČUVARE REVOLUCIJE, jer je demokracija zajednica ravnopravnih. Mi ne trebamo nekog novog HOMEINIJA, vrhovnog prosuditelja ispravnosti građana, jer je bit demokracije pravo na različitost i mogućnost izbora.

 

Share on Facebook
comments

Nemate dozvolu za unos komentara.
Morate se prijaviti na stranice ili registrirati.
Za registraciju - u gornjem meniju, klik na "Registracija".
Nakon registracije na vrhu stranice, desno, klik na "Prijava".

Miljenko Šestak

Nova vijest

Još pozdrava iz svijeta robota!

Još pozdrava iz svijeta robota!

Prvo nešto iz prošlosti. Znate li da se roboti prvi puta spominju negdje već oko 7. stoljeća prije naše ere.... I to na Zapadu u grčkom mitu o Talosu brončanom mehaničkom kolosu koji je čuvao otok Kretu od mogućeg nepoželjnog upada. Mehanički je brončani kolos mogao uništavati ljude i brodove...

Opširnije...

Izlet u robosvijet

Izlet u robosvijet

Čuli ste već za tri zakona robotike Isaaca Asimova?! Vjerojatno ste čuli.... Ipak, podsjetimo ih se i promislimo o njima. Godine 1942., književnik Isaac Asimov utemeljuje, u svom djelu Runaround, tri zakona robotike: Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se...

Opširnije...

Put u svemir

Put u svemir

Jednom davno davno… 3. srpnja 1947. pokraj gradića  Roswell u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko evidentno se srušila letjelica čiji su tragovi ostavili jednu od najvećih zagonetki 20. stoljeća. Različita nagađanja o tome koje je porijeklo srušene letjelice stvorila su urbani mit...

Opširnije...

Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha

Gdje se (ne) nalazi duša? Promišljanje o izvoru života (ili mladosti)…. Složimo li se oko toga da svatko od nas ima specifičan samosvojstven osjećaj da mu se samosvijest nalazi u glavi točno na području prednjeg čeonog režnja, iza očiju, tada se pozivamo i na činjenicu da sebe doživljavamo...

Opširnije...

(Ne)Postoji li duša? Razmatranje o strahu od smrti….

Sofioterapija (sophiotherapy) - Tvrdoglavo nerješiva pitanja o preobrazbama duha  Pretpostavimo li da sasvim izvjesno znamo da je barem jedan dio nas besmrtan ili barem trajan sve ostalo u našem životu bilo bi mnogo lakše i sve bismo tegobe mnogo jednostavnije podnosili. Osobno iskustvo...

Opširnije...

Stela Kolar

Nova vijest

Dudek i ja, prijatelja dva

Dudek i ja, prijatelja dva

Ljeto je počelo i treba odlučiti kuda na more i da li u hotel, kamp ili još najbolje kod nekog prijatelja ili rodbine koji te nikada neće odbiti. U nedoumici kuda krenuti odlučila sam glavu razbistriti na selu. Dok se moji prijatelji već protežu na suncu uz obalu mora ja sam spakirala kofere i...

Opširnije...

Kao Juda

Kao Juda

Kada je Juda Iškariotski poljubio Isusa u obraz i izdao ga za 30 zlatnika, pitam se kako se točno osjećao u tome trenutku, u svojoj koži? Može se nagađati, ali jedno je sigurno, kada je Isusu darovao izdajnički poljubac smrti njegov um je bio pomućen pohlepom za novcem do te mjere da više nije...

Opširnije...

Ogledalo, ogledalce moje reci mi, istina što je?

Ogledalo, ogledalce moje reci mi, istina što je?

Ogledalo, ogledalce moje, reci mi istina što je? Što to vidiš bolje od nas koji se ogledamo u tebi ? Dok ogledalo mudro šuti, čuva tolike priče koje nikada neće biti ispričane. Ogledalo zna i vidi sve već na prvi pogled. Prepoznaje namještene osmjehe i uvučene trbuhe ali uvijek strpljivo i...

Opširnije...

Sveti Valentine, čuj me!

Sveti Valentine, čuj me!

O sveti Valentine vjerujem da nisi mogao ni slutiti kada si bio još ovdje kako ćemo slaviti tvoj dan. Sigurno se smješkaš s nebesa kada nas gledaš u Valentinovskoj euforiji i laska ti što smo taj 14. veljače nazvali - Valentinovo, po tebi dragi svećeniče i mučeniče. Odsjekli su tvoju svetu...

Opširnije...

Johnnie Walker

Nova vijest

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

Imamo Hrvatsku! Ili koliko imamo Hrvatske?

Tvrdnja IMAMO HRVATSKU je činjenica i nepobitna istina, ali kakva? Da je stvorena tek sada u Domovinskom ratu, je najgrublja povijesna laž i uvreda generacijama hrvatskih velikana koji su je gradili i davali joj ona integrativna obilježja kroz povijest, da je od plemenskih skupina, preko naroda izrasla...

Opširnije...

O biranju ključnih državnih dužnosnika ili kako se promiću i štite interesi zemlje

O biranju ključnih državnih dužnosnika ili kako se promiću i štite interesi zemlje

Sukladno članku 45. U S T A V A REPUBLIKE HRVATSKE (pročišćeni tekst, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.): „Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament...

Opširnije...

Pouke iz povijesti

Pouke iz povijesti

„Historia est magistra vitae“ – Ciceron i  „Tko ne uči iz svoje povijesti, prisiljen ju je ponavljati“ dvije su poznate izreke, koje me iznova motiviraju zaviriti u našu prebogatu šumarsku povijest, stručno i kulturno nasljeđe. Ove godine šumarska struka obilježava 250 godina...

Opširnije...

Gospodarski "uspjeh" ove vlade

Gospodarski "uspjeh" ove vlade

Izbori su pred nama. PR-ovci dolaze na svoje. U izbornoj kampanji dopuštena su svakojaka lupetanja. Đapić je jednom odgovorio na upozorenje novinara na jednu njegovo predizborno obećanje: Nemojte me za to prozivati, to sam rekao u predizbornoj kampanji. Originalan je bio i Ivo Banac na ministarskom...

Opširnije...

O obitelji i nekretninama

O obitelji i nekretninama

Obitelj nije samo prirodni i temeljni oblik ljudske zajednice. Ona je u našim uvjetima presudni oblik opstanka pojedinca i društvene zajednice. Svjedoci smo osmišljenog relativiziranja njezinih funkcija, nastojanja brzog razbijanja i napuštanja obitelji mladih naraštaja. Sve to u interesu kapitala...

Opširnije...

Đuro Janči

Nova vijest

Osvrt na život i djelo prof. dr. IVANA FUČEKA D.I.

Osvrt na život i djelo prof. dr. IVANA FUČEKA D.I.

U prigodi svečane proslave DIJAMANTNOG JUBILEJA - 60. godine svećeničkog života i MLADE MISE održane u Navečerje Uznesenja Blažene Djevice Marije 1955. godine prof. dr. Ivan FUČEK D.I. danas slavi najljepši jubilej u ozračju svetkovine Sv. Jurja mučenika, zaštitnika i patrona đurđevečke...

Opširnije...

Katolička akcija - pokret hrvatske mladeži, žena i muževa

Katolička akcija - pokret hrvatske mladeži, žena i muževa

U drugoj polovini 19. stoljeća dolazi do gospodarskog i društvenog preokreta uslijed progresivne industrijalizacije hrvatskog društva. Novi izumi i strojevi sve više zamjenjuju radnika, uništava male obrtnike.

Opširnije...

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“

Moj pogled na „Đurđevečki kolendar“ GRAD ĐURĐEVAC 2015. Naslovljeno na: GRAD ĐURĐEVAC gosp. Martin MAHOVIĆ Stjepana Radića 1 ĐURĐEVAC

Opširnije...

Ja nisam CHARLIE HEBDO!

Ja nisam CHARLIE HEBDO!

SLOBODA GOVORA i SLIKOVNO IZRAŽAVANJE ne može biti NEOGRANIČENA, zaogrnuta floskulom “ljudskih prava i tolerancije“. TKO TO IMA PRAVO da kroz umjetnost i satiru - KARIKATURU vrijeđa vjeru jednog naroda... KARIKATURA svojim likovnim i jezičnim izričajem šalje najjaču poruku o izokrenutim...

Opširnije...

Dado Vuks

Nova vijest

Reallity check – Croatia 12 points

Reallity check – Croatia 12 points

Razmišljam evo već para dana o istoj temi i nikako se ne mogu oteti dojmu da ovaj naš životni ciklus, pogotovo u Hrvatskoj, postaje sve više virtualni vir pokušaja i pogrešaka življenja nego stvarno kvalitetan način života. Nekoliko razloga me navelo na razmišljanje o ovoj temi, bez obzira...

Opširnije...

Podravske čakule

Podravske čakule

U svijetu državnih mostova, gradskih neovisnjaka i sveopće društvene histerije za izborom najboljih kandidata za ubiranje državne platne rente i odlučivanju o najbitnijim državnim temama - moram se osvrnuti hijararhijski, od državno bitnih tema do najvažnijih podravskih mlekarskih tema. "Plaćajmo...

Opširnije...

Nijansa laži, slamka spasa i zraka nadanja

Nijansa laži, slamka spasa i zraka nadanja

Vjera u bolje sutra dolazi iz duboke laži prema sebi, jer kada bolje promislite oko svake svoje pozitivne misli koja vas pokreće svaki dan koji provedemo nadajući se da ova vjera za boljim sutra postoji dolazite do frapantnog zaključka da ustvari, bolje sutra je samo doslovna fraza koju sami određujemo...

Opširnije...

Prolaznost – Transorieta

Prolaznost – Transorieta

Rijetko tko od nas se zapita za svrhu postojanja, za smisao svega i dali je život samo transcendentalno stanje uma iz neke druge dimenzije, jer svijest rijetko tko može shvatiti. Morbidnost života je da osjećaj prolaznosti  u nama pobudi ili maksimalnu agresiju za uspjehom ili želju da se život...

Opširnije...

Realnost znanja ili sumrak modernog intelektualizma

Realnost znanja ili sumrak modernog intelektualizma

Danas, kad sa skoro svakog LED tv-a vrište narodnjaci, kad se moral mjeri po tome koliko si blizu zaštite vladajuće strukture, dok nam je valuta toliko vrijedna da se decimalnim mjestima mjeri vrijednost kune nasuprot neke održive svjetske valute, gdje je domoljublje postalo duboko precijenjena i...

Opširnije...

Povijesno-kulturni sadržaj

Podravske širine

Župa svetog Jurja mučenika u Đurđevcu

  • Svete mise od 09.07.2017. - 16.07.2017. Nedjelja, 09. 07. 2017. – 14. NEDJELJA KROZ GODINU           10:00 – ŽUPNA; Marija i Đuro, Marija i Ivan Janči           10:00 – KRŠTENJE...
  • Glasnik župe svetog Jurja br. 201/17 Br. 201/17*09.07.2017.*14. NEDJELJA KROZ GODINU     „U ono vrijeme reče Isus: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da,...
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15

Najnovije kolumne

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Copyright © 2017 Đurđevac - Rooster.City. Sva prava pridržana.
Joomla! je Free Software objavljen pod GNU/GPL Licencom..